Keywords
anthroponymy
Croatian historical anthroponymy
radix bog in Croatian anthroponymy
folk personal names
diachronic comparison of the usage of folk names
Croatian historical anthroponymy
radix bog in Croatian anthroponymy
folk personal names
diachronic comparison of the usage of folk names
Abstract
In the modern corpus of Croatian anthroponyms there are 30 personal names with the root bog (‘god’). An abundance of both published and unpublished historical sources used in this research allowed the authors to create a corpus of personal names suitable for the comparative analysis of fre¬quency and incidence in historical sources. The continuity of the use of the root bog among Croats is presented through the analysis of historical anthroponymic records (from the oldest originating in the 11th century, to contemporary sources). The oldest available sources attest to the onset of interference and the blending of Slavic and Romanic ethnicities, foremost in coastal Dalmatian city communes. A limited frequency of these personal names was detected in the 16th century. The fac¬tors that led to this situation are not only connected to the decisions of the Council of Trent, which recommended general usage of Christian names, but can also be attributed to historical circumstan¬ces (incursion of Ottomans, subsequent migrations). Most of the 16th century attestations pertain to areas with a mixed Christian and Muslim population. In border areas, where Western states shared Eastern borders with the Ottoman Empire, the analysed attestations were quite rare. Due to constant migrations from the contact zones and the Ottoman Empire towards the interior of the Hungarian-Croatian Kingdom, these personal names were able to ”survive” the early modern period. At the end of the 19th and beginning of the 20th century, usage of folk names was more frequent, most probably as a consequence of the process of Croatian national revival.
References
Arj — Rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika (1880.–1976.). Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Bezić-Božanić, N. (1973). Popisi stanovništva Komiže u XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Čakavska rič, 2/2, s. 65–111.
Bezić-Božanić, N. (1989). Prilog poznavanju osobnih imena trogirskog stanovništva u 16. i 17. stoljeću. Čakavska rič, 17/2, s. 109–113.
Bezić-Božanić, N. (1991). Popis stanovnika otoka Hvara iz 1673. godine. Čakavska rič, 19/1, s. 29–43.
Božić Bogović, D. (2011). Osobna imena u matičnim knjigama krštenih za naselja Draž i Popovac krajem 18. stoljeća. Povijesni prilozi, 40, s. 177–194.
CD I — Kostrenčić, M. (red.) (1967). Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Sv. I. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
CD II — Smičiklas, T. (red.) (1904). Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Sv. II. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
CD III — Smičiklas, T. (red.) (1905). Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Sv. III. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
CD IV — Smičiklas, T. (red.) (1906). Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Sv. IV. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Čilaš Šimpraga, A. (2011). Muška osobna imena u Promini. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 37/2, s. 333–364.
Dobronić, L. (red.). (1992). Povijesni spomenici grada Zagreba, sv. 22. Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Doričić, R., Eterović, I. (2014). Antroponimija u ispravama lovranskoga notarskog ureda iz druge polovice 18. stoljeća. Zbornik Lovranšćine, 3, s. 163–188.
Frančić, A. (2014). Osobna imena u matičnoj knjizi krštenih uvrštenoj u Kvadernu kapitula lovranskog za razdoblje od 1573. do 1666. Zbornik Lovranšćine, 3, s.137–162.
Grković, M. (1983). Imena u Dečanskim hrisovuljama. Novi Sad: Filozofski fakultet u Novom Sadu — Institut za južnoslovenske jezike.
Hafizović, F. (2016). Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine. Zagreb–Sarajevo: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta–Filozofski falkultet Sveučilišta u Zagrebu–Orijentalni institut u Sarajevu.
Herkov, Z. (1985). Povijest zagrebačke trgovine. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, s. 281–285.
Hrvatski državni arhiv, Zagreb. Zbirka matičnih knjiga. Matična knjiga župe sv. Marka u Zagrebu, mikrofilm HR-HDA, MK-1286.
Hrvatski državni arhiv, Zagreb. Zbirka matičnih knjiga. Matična knjiga župe sv. Vida u Brdovcu, mikrofilm HR-HDA, MK-81.
Jakić-Cestarić, V. (1974). Ženska imena i hrvatski udio u etnosimbiotskim procesima u Zadru do kraja XII. stoljeća. Radovi Centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 21, s. 291–337.
Jakić-Cestarić, V. (1972). Etnički odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena. Radovi Centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 19, s. 99–166.
Juran, K. (2002/2003). Murterske glagoljske matice. Studia ethnologica Croatica, 14–15, s. 213–274.
Juran, K. (2007). Betinska osobna imena u 18. i 19. stoljeću. In: V. Babić, Z. Matek Šmit (red.), Zadarski filološki dani I. Zadar: Sveučilište u Zadru. Odjel za kroatistiku i slavistiku, s. 167–175.
Kapetanić, N., Vekarić, N. (1997). Stanovništvo Konavala. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU.
Kaser, K. (2003). Popis Like i Krbave 1712. godine. Obitelj, zemljišni posjed i etničnost u jugozapadnoj Hrvatskoj. Zagreb: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.
Kolak, A., Huzjan, V. (2003). Glagoljska matična knjiga krštenih (1667.–1723.) župe Dobrinj na otoku Krku kao izvor za proučavanje nekih aspekata demografske povijesti. Povijesni prilozi, 24, s. 171–237.
Kužić, K. (1997). Povijest Dalmatinske zagore. Biblioteka znanstvenih djela. Split: Književni krug.
Ladić, Z., Budeč, G. (2011) Glagoljska Bilježnica šćitarjevačkog župnika od 1524. do 1526. godine. Prilog proučavanju crkvenog i seoskog života u zagrebačkoj okolici u ranom novom vijeku. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 29, s. 149–189.
Mayer, A. (red.) (1951). Kotorski spomenici 1: Prva knjiga kotorskih notara od god. 1326–1335. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
McGowan, B. (1983). Sirem Sancaği Mufassal Tahrir Defteri. Ankara: Türk Tarih Kurumu Basimevi.
Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, fond Acta capituli antiqua, svezak 21, broj 1–17, HR-NAZ, ACA, sv. 21, br. 1–17.
Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, fond Acta capituli antiqua, svezak 38, broj 6–21, HR-NAZ, ACA, sv. 38, br. 6–21.
Petrić, H. (2011). Samobor i okolica u ranome novom vijeku. In: D. Feletar (red.), Samobor. Zemljopisno-povijesna monografija. Samobor: Meridijani, s. 237–321.
Petrić, H. (2012). Pogranična društva i okoliš, Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću. Samobor: Meridijani, Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju.
Rimac, M. (2012). Zadarsko okružje na mletačkom katastru 1709. godine, Treći dio, Gornji kotar. Zadar: Državni arhiv u Zadru.
Rogošić, A. (2014). Antroponimija Splita u 19. stoljeću. [Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, računalni ispis].
Skok, P. (1971–1974). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika I–IV. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Spaho, Dž. F., Aličić, S. A., Zlatar, B. (red.) (2007). Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine. Sarajevo: Orijentalni institut.
Stipišić, J. (2000). Inventar dobara Mihovila suknara pokojnog Petra iz godine 1385. Zadar: Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru, s. 118–250.
Šabić, I. (2014). Onomastička analiza bosanskohercegovačkih srednjovjekovnih administrativnih tekstova i stećaka. [Doktorski rad.Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, računalni ispis].
Šimundić, M. (1995). Nepoznata osobna imena dijela istočne Hercegovine u popisu 1475.–1477. Folia onomastica Croatica, 4, s. 143–165.
Šimunović, P. (2009). Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Zagreb: Golden marketing — Tehnička knjiga.
Šurmin, Đ., Kukuljević Sakcinski, I., Lopašić, R. (1898). Hrvatski spomenici. Sveska I. (od godine 1100–1499.) Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Vidović, D. (2014). Zažapska onomastika. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Vigato, I. (2005). Prezimena u glagoljskim matičnim knjigama umrlih i krštenih otoka Silbe. Folia onomastica Croatica, 14, s. 179–200.
Bezić-Božanić, N. (1973). Popisi stanovništva Komiže u XVIII. i početkom XIX. stoljeća. Čakavska rič, 2/2, s. 65–111.
Bezić-Božanić, N. (1989). Prilog poznavanju osobnih imena trogirskog stanovništva u 16. i 17. stoljeću. Čakavska rič, 17/2, s. 109–113.
Bezić-Božanić, N. (1991). Popis stanovnika otoka Hvara iz 1673. godine. Čakavska rič, 19/1, s. 29–43.
Božić Bogović, D. (2011). Osobna imena u matičnim knjigama krštenih za naselja Draž i Popovac krajem 18. stoljeća. Povijesni prilozi, 40, s. 177–194.
CD I — Kostrenčić, M. (red.) (1967). Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Sv. I. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
CD II — Smičiklas, T. (red.) (1904). Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Sv. II. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
CD III — Smičiklas, T. (red.) (1905). Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Sv. III. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
CD IV — Smičiklas, T. (red.) (1906). Codex diplomaticus regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae. Sv. IV. Zagreb: Izdavački zavod Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Čilaš Šimpraga, A. (2011). Muška osobna imena u Promini. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 37/2, s. 333–364.
Dobronić, L. (red.). (1992). Povijesni spomenici grada Zagreba, sv. 22. Zagreb: Zavod za hrvatsku povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Doričić, R., Eterović, I. (2014). Antroponimija u ispravama lovranskoga notarskog ureda iz druge polovice 18. stoljeća. Zbornik Lovranšćine, 3, s. 163–188.
Frančić, A. (2014). Osobna imena u matičnoj knjizi krštenih uvrštenoj u Kvadernu kapitula lovranskog za razdoblje od 1573. do 1666. Zbornik Lovranšćine, 3, s.137–162.
Grković, M. (1983). Imena u Dečanskim hrisovuljama. Novi Sad: Filozofski fakultet u Novom Sadu — Institut za južnoslovenske jezike.
Hafizović, F. (2016). Popis sela i zemlje sandžaka Krka, Klis i Hercegovina, oslobođenih od Mletačke Republike 1701. godine. Zagreb–Sarajevo: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta–Filozofski falkultet Sveučilišta u Zagrebu–Orijentalni institut u Sarajevu.
Herkov, Z. (1985). Povijest zagrebačke trgovine. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, s. 281–285.
Hrvatski državni arhiv, Zagreb. Zbirka matičnih knjiga. Matična knjiga župe sv. Marka u Zagrebu, mikrofilm HR-HDA, MK-1286.
Hrvatski državni arhiv, Zagreb. Zbirka matičnih knjiga. Matična knjiga župe sv. Vida u Brdovcu, mikrofilm HR-HDA, MK-81.
Jakić-Cestarić, V. (1974). Ženska imena i hrvatski udio u etnosimbiotskim procesima u Zadru do kraja XII. stoljeća. Radovi Centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 21, s. 291–337.
Jakić-Cestarić, V. (1972). Etnički odnosi u srednjovjekovnom Zadru prema analizi osobnih imena. Radovi Centra Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zadru, 19, s. 99–166.
Juran, K. (2002/2003). Murterske glagoljske matice. Studia ethnologica Croatica, 14–15, s. 213–274.
Juran, K. (2007). Betinska osobna imena u 18. i 19. stoljeću. In: V. Babić, Z. Matek Šmit (red.), Zadarski filološki dani I. Zadar: Sveučilište u Zadru. Odjel za kroatistiku i slavistiku, s. 167–175.
Kapetanić, N., Vekarić, N. (1997). Stanovništvo Konavala. Dubrovnik: Zavod za povijesne znanosti HAZU.
Kaser, K. (2003). Popis Like i Krbave 1712. godine. Obitelj, zemljišni posjed i etničnost u jugozapadnoj Hrvatskoj. Zagreb: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta.
Kolak, A., Huzjan, V. (2003). Glagoljska matična knjiga krštenih (1667.–1723.) župe Dobrinj na otoku Krku kao izvor za proučavanje nekih aspekata demografske povijesti. Povijesni prilozi, 24, s. 171–237.
Kužić, K. (1997). Povijest Dalmatinske zagore. Biblioteka znanstvenih djela. Split: Književni krug.
Ladić, Z., Budeč, G. (2011) Glagoljska Bilježnica šćitarjevačkog župnika od 1524. do 1526. godine. Prilog proučavanju crkvenog i seoskog života u zagrebačkoj okolici u ranom novom vijeku. Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, 29, s. 149–189.
Mayer, A. (red.) (1951). Kotorski spomenici 1: Prva knjiga kotorskih notara od god. 1326–1335. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
McGowan, B. (1983). Sirem Sancaği Mufassal Tahrir Defteri. Ankara: Türk Tarih Kurumu Basimevi.
Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, fond Acta capituli antiqua, svezak 21, broj 1–17, HR-NAZ, ACA, sv. 21, br. 1–17.
Nadbiskupijski arhiv u Zagrebu, fond Acta capituli antiqua, svezak 38, broj 6–21, HR-NAZ, ACA, sv. 38, br. 6–21.
Petrić, H. (2011). Samobor i okolica u ranome novom vijeku. In: D. Feletar (red.), Samobor. Zemljopisno-povijesna monografija. Samobor: Meridijani, s. 237–321.
Petrić, H. (2012). Pogranična društva i okoliš, Varaždinski generalat i Križevačka županija u 17. stoljeću. Samobor: Meridijani, Društvo za hrvatsku ekonomsku povijest i ekohistoriju.
Rimac, M. (2012). Zadarsko okružje na mletačkom katastru 1709. godine, Treći dio, Gornji kotar. Zadar: Državni arhiv u Zadru.
Rogošić, A. (2014). Antroponimija Splita u 19. stoljeću. [Doktorski rad. Sveučilište u Zagrebu, Zagreb, računalni ispis].
Skok, P. (1971–1974). Etimologijski rječnik hrvatskoga ili srpskoga jezika I–IV. Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Spaho, Dž. F., Aličić, S. A., Zlatar, B. (red.) (2007). Opširni popis Kliškog sandžaka iz 1550. godine. Sarajevo: Orijentalni institut.
Stipišić, J. (2000). Inventar dobara Mihovila suknara pokojnog Petra iz godine 1385. Zadar: Stalna izložba crkvene umjetnosti u Zadru, s. 118–250.
Šabić, I. (2014). Onomastička analiza bosanskohercegovačkih srednjovjekovnih administrativnih tekstova i stećaka. [Doktorski rad.Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, računalni ispis].
Šimundić, M. (1995). Nepoznata osobna imena dijela istočne Hercegovine u popisu 1475.–1477. Folia onomastica Croatica, 4, s. 143–165.
Šimunović, P. (2009). Uvod u hrvatsko imenoslovlje. Zagreb: Golden marketing — Tehnička knjiga.
Šurmin, Đ., Kukuljević Sakcinski, I., Lopašić, R. (1898). Hrvatski spomenici. Sveska I. (od godine 1100–1499.) Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti.
Vidović, D. (2014). Zažapska onomastika. Zagreb: Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Vigato, I. (2005). Prezimena u glagoljskim matičnim knjigama umrlih i krštenih otoka Silbe. Folia onomastica Croatica, 14, s. 179–200.